|
|
|
PAMUK (NE) RASTE NA OVCI
Evropsko veće mladih poljoprivrednika izvršilo je nedavno anketu čiji su rezultati poražavajući: polovina dece u Evropskoj uniji nezna kako se dobija šećer, tri četvrtine nezna odakle potiče pamuk, a od njih, preko četvrtina misli da pamuk raste na ovci! Čak četvrtina mladih Britanaca i Holanđana, uzrasta 9 i 10 godina sa poljoprivrednim proizvodima susreću se isključivo u supermarketima pa nije ni čudo što tvrde da masline i narandže uspevaju u njihovoj zemlji. O poljoprivredi uče jedino u školi, a poljoprivreda kao zanimanje privlačna je samo za 10 posto dece.
Podstaknuti ovakvim rezultatima izvršili smo anketiranje učenika u našoj sredini s obzirom da se u poslednje vreme mnogo govori o poljoprivredi kao velikoj šansi Srbije. Interesovalo nas je šta naša deca znaju i misle o poljoprivredi.
Anketirano je šezdset učenika petog razreda osnovne škole, trideset dečaka i trideset devojčica, u Kovinu - gradiću na krajnjem jugu Vojvodine. Sprovedena anketa bila je anonimna, a dala je sledeće rezultate.
Pojam poljoprivredne proizvodnje tačno je definisalo 38% učenika, dok 62% nije dalo zadovoljavajuće odgovore ili ih nije dalo uopšte. S obzirom na poljoprivredno -industrijsko okruženje i visok procenat roditelja koji su u procesu tranzicije privremeno ili trajno radno neangažovani, na pitanje da li se roditelji bave poljoprivredom 18% učenika odgovorilo je da potiču iz poljoprivredničkih domaćinstava, 15% uopšte se ne bavi poljoprivredom, ali zato čak 67% njih izjavljuje da se roditelji, pored toga što su zaposleni u preduzeću, dopunski angažuju u oblasti poljoprivrede i da su deca donekle uključena u te radove.
Iako se radi o petom razredu, do čijeg je profesionalnog opredeljivanja ostalo još tri godine, zanimljivo je da, za razliku od mladih Evropljana, čak 40% učenika izražava interes za neko od ovih zanimanja, 57% ne želi, a 3% su neodlučni. Struktura potencijalnih budućih zanimanja ukazuje na, s obzirom na uzrast, solidno poznavanje zanimanja. Učenici navode interes za zanimanje ratara, veterinara, voćara, traktoriste, uzgajivača živine, ali i mehaničara za poljoprivredne mašine i inženjera poljoprivrede.
Međutim, zanimljivo je da čak 67% učenika smatra da uzgoj ribe ne pripada poljoprivednoj proizvodnji, iako se Kovin nalazi na Dunavu i u okolini postoji par malih privatnih ribnjaka.
Kakav je odnos učenika prema biljkama i životinjama odražavaju odgovori na sledeća pitanja: da li si nekada zasadio sadnicu i koju i da li imaš kućnog ljubimca? Čak 65% učenika je potrvdno odgovorilo na prvo pitanje, a sadnice su gotovo sve bile voćke, odnosno lozni kalemovi (navedeno je devet različitih vrsta). Deca vole životinje i poseduju kućne ljubimce. Naravno, najviše su spomenute "kuce" (73%) i "mace" (36%), posebno naglašavajući razliku između "mace" i "mačora", a zatim slede papagaji (18%), "zeke" (10%), dok su jarići, hrčci i ribice (6%), morsko prase (3%) i jedna kornjača na začelju tabele.
S obzirom da su poslovi na stvaranju novih školskih programa u toku, učenici su, na kraju, upitani i za mišljenje da li treba poljoprivredu učiti u školi i kako. Čak četvrtina učenika (25%) izjasnilo se za izučavanje poljoprivede u sklopu redovne nastave smatrajući da se radi o veoma potrebnom gradivu, 45% učenika se izjašnjava da bi poljoprivedu trebalo izučavati kao izborni program samo za učenike koji se opredele za ovaj program, a skoro trećina ne želi ili nije opredeljeno.
Naravno, nismo zaboravili ni pitanje na koje su mladi Evropljani odgovarali - kao se dobija pamuk. Dve trećine učenika (60%) tačno su odgovorili, dok preostali ili nisu odgovorili ili su dali nepotpune odgovore.
I da zaključimo, u Vojvodini pamuk sigurno ne raste na ovci, naša deca to dobro znaju.
ČLANAK JE OBJAVLJEN U REVIJI ZA OBRAZOVANJE I KULTURU MISAO, NOVI SAD, BROJ MART/APRIL 2003. GODINE I BEOGRADSKOM LISTU PROSVETNIH RADNIKA REPUBLIKE SRBIJE I REPUBLIKE SRPSKE PROSVETNI PREGELD