|
|
|
Godišnjica
VEK IPO POKRETNOG RAMA
Dejan Kreculj
Kada se u današnje vreme spomene "peti oktobar" ili "Dejton" većina naših ljudi pomisli na politička događanja na ovim prostorima u zadnje vreme. Međutim, za sve pčelare koji koriste "elerku" košnicu ova dva pojma mogu da znače i nešto više.
Lorenc Lorejn Langstrot rođen je u Filadelfiji 25.12.1810. godine, diplomirao na
Jelu 1831. godine na kome je bio profesor matematike dve godine. Nakon
diplomiranja studirao je teologiju i od 1836. godine posto pastor u Andoveru,
ali je zbog slabog zdravlja dve godine kasnije dao ostavku, da bi posle mnogo
mesta širom Amerike došao i zauvek ostao u gradiću Dejtonu, u državi Ohajo.

Prve
dve zajednice nabavio je 1838. godine, kada počinje i ozbiljnije interesovanje
velečasnog L.L.Langstrota za pčelarstvo, u vreme kada u čitavoj Americi nije
postojala ni jedna knjiga o ovim plemenitim insektima i dve decenije pre pojave
prvog pčelarskog časopisa na ovim prostorima. Boraveći u prirodi zbog zdravlja,
proučavao je pčele i uskoro uvideo potrebu da konstruiše košnicu koja bi se
mogla lako pregledati. Došao je na ideju da medeni sat uokviri drvenim ramom sa
svih strana, a da se pri tom ram oslanja na samo na tačku oslonca ne dodirujući
zidove košnice, što omogućava dovoljno prostora pčelama za prolaz. Ramovi
plodišta i medišta, znači svi ramovi košnice, bili su jednakih dimanzija.
Pre ravno 150 godina, petog oktobra 1852. godine ovaj pronalazak je patentiran pod nazivom "pokretni ram", i tako je iz mirnog gradića Dejtona u svet krenula nova košnica - košnica koja će postati najrsprostranjenija širom sveta.
Kao i svi pravi velikani, poput Srbina Nikole Tesle, i L.L.Langstrot nije požnjeo plodove svoga truda, učinili su to drugi. Imao je dvadeset košnica, a san o 125 nikada nije ostvario. Teško oboleo od nesnosnih dugotrajnih napada glavobolje, umro je u dubokoj starosti.
Upravo na ovu značajnu godišnjicu u beogradskom Tašmajdanskom parku, u Langstrotu dalekoj zemlji Srbiji, održava se tradicionalna pčelarska izložba. Setimo se velečasnog Langstrota, koga je njegov dugogodišnji prijatelj, Dr C.C.Miler, opisao kao "čoveka prijatne spoljašnjosti, jednostavnih i skromnih manira, veselog, ljubaznog i iznad svega šarmantnog".
ČLANAK JE OBJAVLJEN U PČELARU, BEOGRAD, 11.2002. GODINE